Prednosti digitalnog dermoskopskog praćenja su višestruke.
Ukoliko dermoskopsko fotopraćenje nije dostupna dijagnostička metoda, jedina pravilna odluka u slučaju pronalaska suspektne lezije na tijelu je kirurški zahvat, odnosno ekscizija i slanje materijala na histopatološku analizu.
Ukoliko se pacijent pak podvrgne dermoskopskom praćenju te ako lezija jest suspektna, ali ne zadovoljava dovoljno kriterija koji bi jasno ukazivali na melanom, sabire se fotodokumentacija i pacijent se naručuje na kontrolni pregled u roku od tri do četiri mjeseca („short term follow up“) kako bi se pratile promjene te kako bi se ustvrdilo je li ekscizija nužna.
Daljnja praćenja, ako nema nekih većih odstupanja na pojedinim promjenama, planiraju se za 6 mjeseci. Ako pojedina lezija povremeno pokaže diskretne promjene, dermatolog može tražiti kontrolu za 3 mjeseca, kako bi se sve potencijalno opasne promjene pravovremeno detektirale.
Ovim pristupom smanjujemo broj nepotrebnih kirurških zahvata, a omogućavamo vrlo rano otkrivanje melanoma, što je od osobite važnosti, osobito u grupi imunosuprimiranih bolesnika.
Važno je napomenuti kako je kod digitalnog dermoskopskog praćenja najvažnija redovitost pacijenta i pravovremeni dolazak na kontrole jer se u suprotnom ne može garantirati da će pojedine lezije biti pravodobno otkrivene.
Digitalno dermoskopsko praćenje predstavlja vrhunsko postignuće u pregledima madeža visoko rizičnih bolesnika, te zahtijeva specifična znanja od strane dermatologa.